Uoči 28. Jeseni u Lici donosimo razgovor s ličko-senjskim županom Ernestom Petryjem o pripremama za ovogodišnju manifestaciju, novim sadržajima i rekordnom broju izložbenih mjesta. U razgovoru se osvrnuo i na sanaciju nezakonito odloženog otpada u Gospiću, posljedice tog slučaja za poljoprivredu i turizam te projekte koji se pripremaju i provode diljem županije.
Kako teku pripreme za ovogodišnju Jesen u Lici i što očekujete od ovog izdanja manifestacije?
-Jesen u Lici iz godine u godinu raste, kako brojem izlagača na izložbeno-prodajnom prostoru na Trgu Stjepana Radića tako i u dijelu izložbe domaćih životinja i poljoprivredne mehanizacije. Dvodnevna izložba izvornih i zaštićenih grla domaćih životinja održava se na Stočnom sajmištu u Smiljanskoj ulici u Gospiću, a kontinuirano raste i broj posjetitelja cijele manifestacije.
Svake godine nastojimo organizirati nova i zanimljiva prateća događanja koja privlače posjetitelje, ali i našim izlagačima omogućuju da tijekom trodnevnog boravka u Gospiću uživaju u različitim sadržajima, uključujući večernji program.
Dokaz kvalitete manifestacije za nas je činjenica da svake godine sve ranije podijelimo sva raspoloživa izložbena mjesta. Ove godine to je bilo već početkom srpnja. To potvrđuje da izlagači iz svih krajeva Hrvatske sa zadovoljstvom sudjeluju na Jeseni u Lici.
Žao nam je što ne možemo prihvatiti sve prijave, ali prostor Trga Stjepana Radića ograničava daljnje širenje. Ove godine osigurali smo rekordnih 285 izložbenih mjesta u drvenim kućicama ili pagodama, a prednost pri dodjeli imaju izlagači tradicionalnih i hrvatskih autohtonih proizvoda.
Koje biste novosti i prateće sadržaje posebno izdvojili posjetiteljima koji dolaze u Gospić?
-Okupit ćemo izlagače iz svih hrvatskih županija te goste iz Bosne i Hercegovine, Slovačke i Vojvodine. Brojna su i prateća događanja.
Uz Jesen u Lici održava se 4. kongres eko i održivog turizma, čije je otvorenje 1. listopada 2026. u 10 sati. Ovogodišnja tema je manifestacijski turizam, odnosno održive manifestacije. Ona otvara pitanje kako događanja mogu postati pokretači održivog razvoja, privlačiti goste, stvarati dodatnu gospodarsku vrijednost, čuvati lokalni identitet i smanjivati utjecaj na okoliš.
Manifestacije više nisu samo zabava i turistička promocija. U njih se ulažu velika financijska sredstva i postaju ogledalo destinacije. U okviru kongresa, u subotu 3. listopada u 11 sati, na glavnoj pozornici održat će se panel-rasprava o održivim manifestacijama. Organizatori sličnih događanja u Slavoniji i Dalmaciji predstavit će svoja iskustva i govoriti o doprinosu razvoju regija iz kojih dolaze.
U suradnji s Udrugom Titanic 100 i Muzejom Like iz Gospića bit će postavljena izložba „RMS Titanic i RMS Carpathia“. Ona donosi priču o tragediji Titanica i ulozi Carpathije u spašavanju preživjelih putnika. Posjetitelji će moći vidjeti originalne artefakte, povijesne dokumente, fotografije, makete i multimedijalne sadržaje, a izložba donosi i priču o Ličanima koji su bili putnici na Titanicu.
Zbog nezakonito odloženog otpada u našem kraju otvoreno je i pitanje njegova utjecaja na kvalitetu hrane proizvedene u Lici. Zato smo organizirali javnu tribinu „Sigurnost hrane“, na kojoj će se stručnjacima iz područja kontrole kvalitete hrane moći postaviti pitanja i dobiti odgovori. Tribina će se održati na glavnoj pozornici u petak 2. listopada u 12.30 sati.
Prvi put, u suradnji s prijateljima iz Turopolja i KUD-om Čiče, organiziramo radionicu izrade turopoljske podgutnice i poculice te pripremu turopoljske kotlovine, koju će posjetitelji moći kušati. To će se događati u subotu, u prostoru na ulazu pokraj glavnog šatora.
Predstavit će se i češka regija Vysočina, koja ima geografske karakteristike slične Ličko-senjskoj županiji.
Izmijenili smo raspored izložbenih prostora na Trgu Stjepana Radića. Iskoristili smo dio prometnice ispred trgovačkog centra Gospić Mall, gdje će biti postavljene 32 drvene kućice. To nam je omogućilo prihvat deset novih izlagača u odnosu na prošlu godinu.
Četvrti put organiziramo Lika Fest, festival popularne i zabavne glazbe, a održat će se i izbor za Miss Ličko-senjske županije za Miss Hrvatske. Tijekom tri dana nastupit će 19 kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Problem nezakonito odloženog otpada u Gospiću prerastao je lokalne okvire. Kakav je vaš stav o cijelom slučaju i odgovornosti za ono što se dogodilo?
Od trenutka kada smo saznali za nezakonito odloženi otpad na području Gospića moj je stav jasan: otpad se mora što prije ukloniti, lokacija mora biti sanirana, a svi koji su sudjelovali u nezakonitim radnjama moraju odgovarati pred nadležnim institucijama.
Kada sam 13. veljače 2025. iz medija saznao za razmjere problema na lokaciji bivšeg PPK Velebit, odmah sam javno reagirao. Dva dana poslije održao sam konferenciju za novinare na samoj lokaciji, osudio takvo postupanje i zatražio da se utvrde sve činjenice i odgovornost uključenih osoba te pristupi sanaciji.
Od tada smo kao Županija u kontinuiranoj komunikaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Gradom Gospićem, Državnim inspektoratom i drugim nadležnim institucijama. Komunicirali smo i s predstavnicima građanske inicijative „Gospić je naš dom“, s ciljem da se sanacija odvija što brže, uz poštovanje istrage i zakonskih procedura.
Moramo poduzeti sve kako bismo zaštitili zdravlje ljudi te očuvali okoliš i vodu od negativnih utjecaja. Odgovorne treba procesuirati, a nastalu štetu naplatiti od onih koji su je prouzročili. Istodobno moramo učiniti sve da se ovakve situacije više nikada ne ponove.
Što predviđa predstavljeni Plan sanacije PPK Velebit, što će se raditi ove jeseni i kako će izgledati daljnje faze?
Nakon brojnih poduzetih aktivnosti možemo govoriti o konkretnim i vidljivim pomacima u sanaciji lokaliteta silosa bivšeg PPK Velebit.
Plan sanacije službeno je predstavljen 22. rujna 2026., čime smo dobili jasniji okvir i dinamiku uklanjanja i zbrinjavanja nezakonito odloženog otpada.
Ove će se jeseni, uz privremeno prekrivanje zakopanog otpada kako bi se tijekom kišne sezone spriječilo procjeđivanje štetnih tvari u podzemne vode, sanirati oko 4.500 tona rasutog opasnog otpada uz silos te odvesti oko 650 tona neopasnog otpada.
U međuvremenu će se pripremiti preduvjeti za sanaciju, odnosno odvoz zakopanog opasnog i neopasnog otpada, kojega pomiješanog sa zemljom i kamenom ima gotovo 33.000 tona. U četvrtoj fazi sanirat će se oko 6.000 tona opasnog i neopasnog otpada u postojećim objektima i silosu na više etaža, koji je pretežito rasut.
Sanacija mora biti provedena stručno, zakonito i uz maksimalnu zaštitu ljudi i okoliša. Važno je da su Ministarstvo i Fond preuzeli ključnu ulogu u njezinoj provedbi. Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske, koja će osigurati dostatna financijska sredstva za sanaciju.
Kako funkcionira Lika Line nakon više od godinu dana i planiraju li se nove linije ili druge prilagodbe?
Projekt Lika Line donosi novu mobilnost u sve dijelove županije i rješava dugogodišnji problem prometne izoliranosti ruralnih mjesta. Mreža županijskog autobusnog prijevoza pokrenuta je u svibnju 2025. kako bi i najudaljenija naselja povezala s gradskim središtima.
Sustav olakšava svakodnevicu stanovnika, a pokriva i potrebe učenika srednjih škola.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sufinancira 75 posto troškova javne usluge. Ostatak osigurava Ličko-senjska županija u suradnji s gradovima i općinama.
Očekivano trajanje okvirnog sporazuma s prijevoznicima Autotransom d.d. Cres i Prijevozom Knežević Plitvička Jezera, odabranima u postupku javne nabave, jest sedam godina. To znači da ćemo najmanje u tom razdoblju građanima osigurati javnu uslugu autobusnog prijevoza na mreži koja obuhvaća cijelu županiju, uz cijenu karte od jednog eura unutar jedne zone.
Ugovorenu mrežu linija već smo tijekom protekle godine prilagođavali utvrđenim potrebama. Prilagođavat ćemo je i ubuduće ako zaprimimo opravdane zahtjeve građana.
Može li slučaj s otpadom ostaviti posljedice na ličke poljoprivrednike, prodaju domaćih proizvoda i turizam? Što zasad pokazuju podaci?
Ne smijemo bježati od činjenice da je nezakonitim odlaganjem otpada u Gospiću nastao značajan problem. Moramo ga shvatiti ozbiljno, posebno zato što su turizam i poljoprivreda među najvažnijim razvojnim potencijalima Ličko-senjske županije.
Svi mi građani na određeni način trpimo štetu zbog nastale situacije, a posebno poljoprivrednici, kojima je očuvan i siguran okoliš preduvjet za proizvodnju i egzistenciju, te turistički djelatnici, jer turizam Like počiva upravo na čistoj prirodi i ugledu našega kraja.
Istodobno, ne želim da se ovaj slučaj koristi za stigmatiziranje cijele Like. Moramo biti odgovorni prema građanima, ali ne smijemo širiti neprovjerene informacije niti stvarati dojam da je cijela Lika zagađena ili da turisti masovno otkazuju dolaske.
Prema dostupnim službenim podacima, pad noćenja nije zabilježen. Na području županije bilježi se blago povećanje u usporedbi s istim razdobljem 2025., dok je na području Grada Gospića broj noćenja veći za 4,46 posto.
Za vrijeme održavanja Jeseni u Lici popunjeni su svi raspoloživi smještajni kapaciteti, što pokazuje da turisti ne odustaju od Like.
Lički krumpir i drugi domaći proizvodi, od mliječnih prerađevina do voća i povrća, ne smiju postati žrtva nastale situacije. Prema dosad raspoloživim informacijama, kod najvećeg proizvođača ličkog krumpira nema otkazivanja narudžbi.
Proizvođač je proveo analizu gomolja krumpira na pesticide, teške metale i PFAS te analizu vode za navodnjavanje na teške metale i PFAS. Dobiveni rezultati na sve navedeno su negativni.
Kao Županija nastavit ćemo pomagati poljoprivrednicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima putem potpora, kao i kroz program sufinanciranja sabiranja i prijevoza mlijeka.
Negativan publicitet može utjecati na percepciju destinacije i zato moramo biti odgovorni u komunikaciji. Nećemo skrivati problem, ali ne smijemo dopustiti širenje dezinformacija.
Lika su vrijedni ljudi, poljoprivreda i stočarstvo, šume, Velebit, Plitvička jezera, rijeke, gastronomija i turizam. Ako želimo razvijati županiju, moramo zajedno pokazati da znamo riješiti nastale probleme, a ne samo o njima govoriti. Moj je cilj da iz ove situacije izađemo s čistim okolišem, zaštićenim proizvođačima i još većim povjerenjem ljudi koji u Liku dolaze i u njoj žive.
Očuvanje okoliša prevažno je za daljnji razvoj turizma i života na ovim prostorima. Situaciju zato treba rješavati žurno i odgovorno, a istodobno nastaviti stvarati uvjete za razvoj turističke ponude u cijeloj županiji.
Radit ćemo na tome da Lika bude poželjna i kvalitetna destinacija tijekom cijele godine, a ne samo ljeti. Turizam ima perspektivu i brojne se investicije nastavljaju. Pred nama su izazovi, ali i prilike, i uvjeren sam da će Lika svoj turistički potencijal u godinama koje dolaze tek početi u potpunosti koristiti.
U kojoj je fazi projekt Memorijalnog centra Domovinskog rata u Gospiću i kada očekujete početak gradnje?
U tijeku je izrada projektne dokumentacije za Memorijalni centar Domovinskog rata Ličko-senjske županije.
Idejni projekt je izrađen, a prema očitovanju izrađivača dokumentacije radi se na glavnom projektu. Predaja zahtjeva za građevinsku dozvolu planira se u listopadu 2026. Rok za predaju izvedbenog projekta vezan je uz ishođenje građevinske dozvole i načelno je planiran za prosinac.
Riječ je o specifičnom i složenom projektu, u kojem je nosiva konstrukcija jedna od ključnih karakteristika. Memorijalni centar koncipiran je kao „kuća-most“, pa je definiranje optimalnog statičkog modela nužno za kvalitetnu i sigurnu realizaciju.
Priprema se i nabava izrade cjelovitog projekta stalnog postava. Ona obuhvaća idejnu i glavnu interpretacijsku koncepciju te idejno i izvedbeno rješenje dizajna postava s pripadajućom tehničkom dokumentacijom.
Početak gradnje očekuje se tijekom 2027. godine. Centrom će se odati trajni pijetet poginulim hrvatskim braniteljima i zahvalnost svim postrojbama koje su sudjelovale u obrani Like te čuvati dignitet i istina o Domovinskom ratu.
To je projekt koji mi je i osobno od posebnog značenja. Nadilazi svoju infrastrukturnu vrijednost jer će čuvati uspomenu na ljude i događaje koji su obilježili našu noviju povijest te trajno svjedočiti o doprinosu i žrtvi hrvatskih branitelja.
Kako Županija podupire razvoj sporta i što se konkretno poduzima?
Možemo biti ponosni na sportski potencijal Ličko-senjske županije. Imamo brojne mlade sportaše koji ostvaruju vrhunske rezultate i predstavljaju svoje klubove, obitelji i sredine iz kojih dolaze. Njihov uspjeh zato ima šire značenje od samog sportskog rezultata.
Za ozbiljan razvoj sporta nisu dovoljni samo talent i entuzijazam. Potrebni su kvalitetni treneri, sustavan rad s mladima, stabilno financiranje i odgovarajuća infrastruktura. Kao Županija posljednjih smo godina poduzeli niz koraka upravo u tom smjeru.
Ulaganja nisu usmjerena samo na velike projekte u većim sredinama. Želimo da svako dijete u županiji ima mogućnost baviti se sportom. Uređena su i izgrađena igrališta u Švici, Donjem Lapcu, Sincu, Senju, Svetom Jurju i Udbini, a priprema se uređenje igrališta u Perušiću. Uređene su i brojne dvorane u sklopu školskih ustanova.
Takvi projekti možda nisu uvijek u središtu pozornosti, ali za djecu i mlade u tim sredinama imaju iznimnu vrijednost.
Iz godine u godinu povećavamo proračunska izdvajanja za sport. Jednako kao u infrastrukturu važno je ulagati u ljude koji stvaraju sportske rezultate.
Financijskom i institucionalnom potporom želimo omogućiti svakom sportskom talentu da se razvija, napreduje i nastupa na najvišoj mogućoj razini, predstavljajući svoj klub, grad ili općinu, županiju i Hrvatsku.
Koje biste investicije izdvojili iz proteklog razdoblja i što se priprema za 2027. godinu?
Tijekom 2026. planiran je niz investicijskih projekata koji su u različitim fazama realizacije, a prijavljeni su i brojni projekti čija će se realizacija odvijati tijekom 2027.
Projekte za koje smo osiguravali sredstva već smo predstavljali javnosti. Zbog njihova broja nije moguće navesti ih sve, ali svaki je važan za mjesto u kojem se provodi, bez obzira na financijsku vrijednost ili veličinu.
Manji projekti često izravno rješavaju konkretne potrebe građana, dok veći stvaraju dugoročnije uvjete za razvoj. Zato pri pripremi i provedbi vodimo računa o potrebama svakog mjesta i ravnomjernom ulaganju u cijelo područje županije.
Izdvojio bih energetsku obnovu zgrade Gimnazije i Strukovne škole Gospić, proširenje kapaciteta Razvojnog centra izgradnjom tehnološkog parka u Gospiću, rekonstrukciju i nadogradnju Osnovne škole Novalja te nadogradnju i opremanje Osnovne škole Plitvička Jezera.
U Brinju su realizirani projekti energetske obnove školske dvorane i uređenja igrališta, a prenamjenom prostora škole osigurat će se uvjeti za organizaciju nastave u okviru cjelodnevne škole. U Lovincu je uređena i opremljena osnovna škola. U Senju su, uz osnovnu školu i školsko igralište, uređeni i prostori Parka senjskih književnika.
Važan dio ulaganja odnosi se na zdravstvo. Nabavljeno je sedam vozila za sanitetski prijevoz i dva vozila za djelatnost hitne medicine. Uspostavljene su mobilna ljekarna i mobilna ambulanta kako bi zdravstvena skrb bila dostupnija i stanovnicima udaljenijih mjesta.
Ulagalo se u primarnu zdravstvenu zaštitu Doma zdravlja Ličko-senjske županije, a stacionar u Vrhovinama dograđen je i opremljen. U Otočcu je opremljen stacionar i nabavljena suvremena medicinska oprema, pri čemu posebno izdvajam mamografski uređaj.
U Udbini je energetski obnovljena ambulanta, a u Donjem Lapcu ispostava Doma zdravlja. Među ulaganjima u Donjem Lapcu izdvajam i uređenje i opremanje prostora ispostave hitne medicinske službe. Energetski su obnovljeni Opća bolnica Gospić i Dom za starije osobe Ličko-senjske županije.
Posebno bih istaknuo i aktivnosti usmjerene na zaštitu i revitalizaciju rijeke Gacke, jednog od važnih prirodnih potencijala našega kraja.
U Perušiću je izgrađena zelena tržnica, a slijede uređenje i opremanje dječjih igrališta. U Udbini su uređeni i opremljeni prostori igrališta za potrebe osnovne škole. U Karlobagu su uređeni dio šetnice i rive te hotelske plaže, a provode se i drugi projekti.
Brojna ulaganja realizirana su u cestovnu i prometnu infrastrukturu te kroz projekte lučkih uprava Novalja i Senj. Izdvojio bih uređenje plaža i riva na priobalnom i otočnom području, od Senja i Karlobaga do Novalje.
Uz već spomenute projekte Lika Line i Memorijalnog centra Domovinskog rata, posebno želim istaknuti Program društvene revitalizacije Like vrijedan četiri milijuna eura. On predstavlja važan korak u stvaranju boljih uvjeta za život, rad i ostanak ljudi na ovom području.
Raspon ulaganja je širok, od obrazovanja i zdravstva, preko prometne i komunalne infrastrukture, do javnih prostora, zaštite prirode te razvoja obalnog i otočnog područja. Cilj je stvarati bolje uvjete za život i osigurati ravnomjeran razvoj u sva četiri grada i svih osam općina.
Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske i nadležnim ministarstvima na podršci projektima koje pripremaju i provode naši gradovi i općine. Ta je podrška važna kako bi se potrebe lokalnih zajednica pretvorile u konkretna ulaganja. Vjerujem da ćemo nastavkom suradnje realizirati još projekata na korist građanima i svim mjestima Ličko-senjske županije.
Za kraj se vratimo Jeseni u Lici. Što biste još izdvojili iz ponude i poručili posjetiteljima?
Ove godine imamo izlagače iz svih hrvatskih županija, a partneri manifestacije su Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija.
Najviše izlagača dolazi iz Ličko-senjske županije, njih 95. Predstavit će mliječne, pčelinje i druge prehrambene proizvode, pića, suvenire, rukotvorine, kozmetiku i proizvode od ljekovitog bilja.
Bit će tu sira škripavca, pršuta, slanine, ličke šljivovice, meda ličke livade i meda iz primorja, pekmeza od ličke šljive, kupine, drijena i šipka, uštipaka, ličkog krumpira, drvenarije i svega onoga po čemu je Lika poznata.
Organizirana je i revija konjskih zaprega s velikim brojem sudionika, a posjetitelji će moći uživati u vožnji zapregom. Turistički vlakić prevozit će ih od Trga Stjepana Radića do Smiljana.
Proizvođači iz Slavonije donose kulen, kulenovu seku, čvarke, kolače, rakije, sokove, pekmeze, džemove i šlingu. Iz Dalmacije stižu maslinovo ulje, vina, fritule, kozmetika od lavande, tvrdi sirevi, riblje prerađevine, pekmezi od smokava, suho voće i drugi autohtoni proizvodi.
Među gostujućim županijama najviše izlagača dolazi iz Zadarske, njih 23, zatim iz Osječko-baranjske 22, Grada Zagreba 20 te Splitsko-dalmatinske 18.
Prema kategorijama, najviše je izlagača raznih prehrambenih proizvoda, njih 75. Rukotvorine će predstaviti 64 izlagača, pčelinje proizvode 34, mliječne proizvode 22, a mesne prerađevine 20 izlagača.
Na Trgu Stjepana Radića održavat će se demonstracije izrade uporabnih predmeta i suvenira od drveta, predmeta od gline, pripreme jednostavnih tradicionalnih jela i prešanja ulja. Posebno izdvajamo pripremu pekmeza od šljiva, koji će se dijeliti posjetiteljima. To organiziramo u suradnji sa Strukovnom školom Gospić i Turističkom zajednicom Grada Gospića.
Ugostiteljska ponuda bit će organizirana na Trgu Stjepana Radića i u Smiljanskoj ulici, gdje će lokalni ugostitelji nuditi autohtona lička jela i pića. Janjetina na ražnju bit će u ponudi na obje lokacije. U prijepodnevnim satima drugog dana manifestacije Županijski lovački savez organizira i podjelu lovačkog kotlića.
Jesen u Lici održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora. Organizira je Ličko-senjska županija u suradnji s Gradom Gospićem, Razvojnom agencijom Ličko-senjske županije LIRA, Razvojnim centrom Ličko-senjske županije, Hrvatskom obrtničkom komorom, odnosno Obrtničkom komorom Ličko-senjske županije, te Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije. Svima zahvaljujem na suradnji.
Dobro nam došli u Ličko-senjsku županiju i Gospić, dobro nam došli na 28. Jesen u Lici, na kojoj ćete osjetiti sve blagodati koje Lika nudi!
Izvor, foto. : Kabinet župana Ličko-senjske županije
Službeni Portal Radio Gospić Novosti – Vijesti – Događanja – Informacije