Službeni Portal Radio Gospić Novosti – Vijesti – Događanja – Informacije
Kulturna udruga za baštinu i stvaralaštvo Baštinica aktivnosti u 2025. godini započinje predstavljanjem nadasve zanimljive knjige o glagoljici. O postanku glagoljice, najstarijeg hrvatskog nacionalnog pisma, postoji 40-ak teorija povjesničara, jezikoslovaca i paleografa, a najpoznatija je i znanstvenim konsenzusom prihvaćena ćirilometodska teorija, koja nastanak glagoljice smješta u 9. st. No, je li moguće da je starija, čak puno starija? Na to pitanje potvrdno odgovara Tomislav Beronić u svojoj najnovijoj knjizi, koja je upravo izišla iz tiska, „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“, navodeći u njoj niz dokaza i zapisa iz starije literature u prilog jeronimskoj teoriji i sv. Jeronimu kao tvorcu pisma. Knjiga je tim interesantnija i intrigantnija što je jeronimska teorija inače smatrana isključivo narodnom predajom te je bila odbačena u korist ćirilometodske. Beronićevu knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ predstavit će urednik knjige Goran Majetić i sam autor – u srijedu, 5. veljače s početkom u 18.30 sati u kinodvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta u Otočcu. O knjizi autor Tomislav Beronić kaže: Moja istraživanja o glagoljici tijekom proteklih 40 godina otisnuta su i objavljena u knjizi “Glagoljica prije Ćirila i Metoda”. Knjiga donosi ne samo moja razmišljanja, već i dokaze koji ne samo da osporavaju ulogu Ćirila i Metoda u nastanku glagoljice, već ukazuju na to da su glagoljicu tijekom dugog razdoblja razvijale žene Japoda, Liburna, Delmata, Histra i drugih ilirskih plemena iz ukrasa i nakita na prostoru od Istre do Crnog mora. Urednik knjige Goran Majetić ističe: Zašto je ova knjiga značajna? Autor je pokazao da:
1. Sveta braća Ćiril i Metod nisu stvorila glagoljicu (jesu ćirilicu, i na tome im svaka čast);
2. glagoljica zapravo uopće nije djelo jednog čovjeka;
3. glagoljica je starija od doba kada su djelovala Sveta braća, dakle nastala je prije polovice 9. stoljeća;
4. glagoljicu je usavršio Sveti Jeronim, istaknuti kršćanski učenjak podrijetlom iz Dalmacije;
5. glagoljica je STARIJA i od 4-5. stoljeća, kada je djelovao Sveti Jeronim;
6. glagoljica je (većinom svojih slova) jedinstveno pismo, jer nema uzora niti u jednom drugom poznatom pismu;
7. gotovo sva glagoljska slova sačuvana su u primjercima prapovijesnog nakita, posebice brončanih fibula, kopči, … a dijelom i na ilirskoj keramici
O Tomislavu Beroniću: Tomislav Beronić, hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač, rođen je u Vukovaru, a živi u Karlovcu. Književnošću se počeo baviti u zrelim godinama. Osim nagrađivane znanstveno-fantastične proze, putopisnih fikcija i satiričnih romana, najviše pozornosti posvećuje povijesnim temama, Frankopanima i glagoljici. U žanru povijesne fikcije objavio je zbirke kratkih priča Frangere pane – priče o Frankopanima (2021.) i Stella aurea – priče o Frankopanima (2023.), a radnja nekih priča odvija se ne samo u frankopanskim gradovima Karlovačke županije, nego i Ličko-senjske – u Otočcu, Brinju, Dabru, Kosinju… U kolovozu 2023. godine objavio je Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina. Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024. godine. Autor je GlagoMatike, mrežne aplikacije i videoigre prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici koju je objavio 2020. godine, a natjecanje u GlagoMatici odvija se svake godine na razini osnovnih škola. Član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, Književnog kruga Karlovac, CEIK „Braća Seljan” Karlovac.
IZVOR/FOTO: KUBS BAŠTINICA
