Kako smo vas već informirali, od siječnja ove godine provodi se izuzetno vrijedan dvogodišnji projekt Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Područnog centra Gospić pod nazivom „Velebitski ustanak 1932. – otpor hrvatskog naroda prema jednoj diktaturi„. Naručitelj ovog hvalevrijednog projekta je Kulturno Informativni Centar Gospić, a financijski ga podržava Grad Gospić. Povodom obilježavanja 89. obljetnice Velebitskog ustanka u Vjeronaučnoj dvorani Crkve sv. Martina u Brušanima u ponedjeljak, 6. rujna održan je okrugli stol na temu: Emancipacijski potencijal Velebitskog ustanka – 1932. u susret 90. obljetnice Velebitskog ustanka (1932. – 2022.), na kojem su sudjelovali Ante Bežen, Josip Jurčević, Stipe Kutleša i Ivan Brlić, s kojim smo porazgovarali u vezi spomenutog projekta. Inače, dr. sc. Ivan Brlić, povjesničar u Područnom centru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Gospić, rekao nam je kako je ovo vrlo značajan projekt, jer će Velebitski ustanak dobiti jednu znanstvenu podlogu.
- „ To je vrlo važno iz razloga jer se o ovome ustanku nedovoljno znalo, a vrlo često je i taj ustanak bio nekako marginaliziran i nedovoljno prisutan u javnosti“.
Zanimalo nas je jesu li razlozi marginalizacije Velebitskog ustanka bili političkog karaktera sa svrhom da se o njemu što manje priča i zna, iako je važan povijesni segment našega kraja, na što nam je Brlić odgovorio:
- „ U pravu ste. Mi ovdje ne govorimo o samom ovom događaju nego govorimo o uzrocima, a i posljedicama pogotovo na teritoriju naše Like. Ovaj događaj izazvao je silnu represiju, koju je prošlo najviše hrvatsko stanovništvo Like. Kasniji sustavi nisu to valorizirali na takav način, ali konačno je sazrijelo vrijeme da se o tome govori s jednog znanstvenog rekursa“.
Na kraju smo upitali dr. sc. Ivana Brlića što ćemo sve doznati o Velebitskom ustanku kroz monografiju koja je u pripremi?
- „Doznat ćemo dosta o tome da je politička vlast tada u Gospiću i u Beogradu znala da će se dogoditi ovako nešto i izazvala je veliku represiju nad nedužnim stanovništvom. Vidjeti ćemo i koliko su ovaj događaj na neki način podržale sve one snage koje nisu bile zadovoljne s diktaturom srpske dinastije Karađorđević koja je vladala iz Beograda. To se prvenstveno odnosi na odnose u Lici, koji su bili poprilično poljuljani i hrvatsko je stanovništvo bilo u vrlo neugodnoj situaciji i pod represijom. Velebitski ustanak bio je nužan da se vidi kako hrvatski narod zapravo nije slobodan u svojoj zemlji. Strani mediji će vidjeti koliki je bio odjek ovog ustanka. Mukotrpan je to posao, ali vjerujem da ćemo ići prema onom cilju, a to je da krajem iduće godine imamo jednu ozbiljnu knjigu o tome“.
Dodajmo kako će ovaj projekt odnosno monografija uključivati sve sastavnice Velebitskog ustanka kao izuzetno značajnog događaja za našu povijest, počev od uzroka, protagonista, pa do posljedica. Primjer je ovo odlične suradnje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Grada Gospića i Kulturno Informativnog Centra Gospić.