BIOFORMA – Svjetski stručnjaci na Sjevernom Velebitu traže rješenja za spas planinskih smrekovih šuma

KRASNO – Od 19. do 22. listopada 2026. godine Krasno i Nacionalni park Sjeverni Velebit postat će središte međunarodnih znanstvenih istraživanja. U tom se razdoblju održava godišnji sastanak uglednog međunarodnog projekta BIOFORMA (Adapted forest management for biodiversity conservation in mountain Norway spruce forests under climate change), koji okuplja vodeće europske stručnjake u području šumarstva i zaštite prirode.
Projektom rukovodi ugledni švicarski Savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL), koji slovi za jednu od vodećih svjetskih institucija u ovom području. U provođenju istraživanja sudjeluju i partneri iz triju europskih zemalja: Institut za istraživanje bioraznolikosti i ekosustava Bugarske akademije znanosti (IBER-BAS), Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te rumunjski Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u šumarstvu „Marin Drăcea” (INCDS).
Ovaj četverogodišnji projekt, koji je započeo u srpnju 2025. i traje do lipnja 2029. godine, financira se u sklopu prestižnog multilateralnog poziva MAPS (Multilateral Academic Projects). Švicarska nacionalna zaklada za znanost (SNSF) osigurava 85 % ukupnih troškova, dok preostalih 15 % sufinanciraju nacionalna tijela, uključujući i Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ).
U fokusu najosjetljiviji planinski ekosustavi
Znanstvenici u sklopu projekta BIOFORMA usmjerili su svoja istraživanja na planinske smrekove šume. Iako ta područja imaju neprocjenjivu ekološku, gospodarsku i kulturnu vrijednost, ujedno su i među najosjetljivijima na globalne klimatske promjene. Istraživanja se paralelno provode na četiri geografski različita, ali ekološki ključna europska lokaliteta: u švicarskim Alpama, bugarskim Rodopima, rumunjskim Karpatima te na hrvatskom sjevernom Velebitu.
Na svakom od ovih područja znanstveni timovi provode detaljna mjerenja strukture šumskih sastojina te bilježe stanje bioraznolikosti. Istraživanje obuhvaća širok spektar organizama – od biljaka, mahovina i kukaca, preko ptica, pa sve do specifičnih organizama u tlu. Svi prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za napredno modeliranje budućih ekoloških scenarija. Stručnjaci će analizirati kako će se smrekove šume razvijati pod utjecajem različitih klimatskih promjena, prirodnih poremećaja poput snažnih vjetrova i najezdi potkornjaka, te ovisno o primijenjenim načinima gospodarenja.
Smjernice za održivu budućnost šuma
Krajnji i najvažniji cilj projekta BIOFORMA jest izrada konkretnih preporuka i smjernica za gospodarenje smrekovim šumama. Te će smjernice pružiti izravnu pomoć u očuvanju ugrožene bioraznolikosti u uvjetima promjenjive klime, a bit će primjenjive kako u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova, tako i u gospodarskim šumama.
Znanstveni timovi sastaju se svake godine radi evaluacije postignutih rezultata, a domaćinstvo se rotira među partnerskim zemljama. Ove je godine ta čast pripala Hrvatskoj. Sastanak u Krasnom zajednički organiziraju hrvatski projektni tim s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit. Četverodnevni program, uz službena izlaganja o dosadašnjem napretku i analizu podataka, uključuje i stručni terenski obilazak istraživanih smrekovih sastojina na području nacionalnog parka.

IZVOR/FOTO: NP SJEVERNI VELEBIT