U Gospiću održana radionica na temu “Privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine”

GOSPIĆ- Hrvatski Crveni križ i UNHCR u Gospiću su danas organizirali radionicu na temu “Privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine”. Tijekom radionice bilo je govora o statusu privremene zaštite, o rizicima trgovanja ljudima i rodno uvjetovanog nasilja kod raseljenih osoba iz Ukrajine, te o psihosocijalnoj podršci i mentalnom zdravlju raseljenih osoba iz Ukrajine. Danijela Stiplošek iz Hrvatskog Crvenog križa pojašnjava da su na radionici sudjelovali predstavnici različitih institucija i organizacija koje u svom opsegu posla dolaze u kontakt s osobama raseljenima iz Ukrajine, a sve kako bi se razmijenila iskustva, definirale potencijalne poteškoće i pokazali dobri primjeri prakse, te kako bi se našla zajednička i konkretna rješenja i uspostavila koordinacija. O konkretnoj psihosocijalnoj pomoći više nam je govorila Ella Kravchenko iz Hrvatskog Crvenog križa. Ona kaže da najčešće pruža savjete ljudima koji su uslijed ratne krize došli iz Ukrajine. U početku rata  je pomoć bila drugačija, nego sada kada se više pruža podrška integracije u hrvatsko društvo tako da im se pomogne da djeca upišu škole, odrasli pronađu poslove odnosno integriraju se u društvo, nastave normalno funkcionirati i vratiti se u neki normalan život.  U Hrvatsku je došlo oko 18,000 Ukrajinaca i dosta njih je ostalo tu živjeti. Znatan broj ostao ih je i u Lici. Kako se smanjio broj dolazaka, smanjuje se broj i psihosocijalnih  pomoći. Odnosno, kako nam pojašnjava Kravchenko sada se više pruža pomoć osobama koje su imale poteškoća i prije ratnih zbivanja. Oni koji su doživjeli tragediju razvili su i depresije i poremećaje raspoloženja pa se radi i s njima i usmjerava ih se prema drugim ustanovama. Dobro je da tijekom ukrajinskog rata nije evidentirana ni jedna žrtva trgovanja ljudima iz Ukrajine. No, kako nam govori Stiplošek u svakom slučaju ti ljudi su pod povećanim rizikom zbog ratnih zbivanja i zbog toga što su žene i djeca razdvojeni od muževa i članova obitelji i samim time i ranjiviji. Naime mnogi trgovci koriste  društvene mreže za vrbovanje potencijalnih žrtava. No, ono što je u cijeloj priči dobro jest to da se na razini Europske unije omogućio legalan prijelaz granica ljudima do zemalja odredišta, da su odmah dobivali status privremene zaštite, odnosno nisu trebali koristiti ilegalne puteve i krijumčare kako bi prešli na sigurno mjesto gdje su dobivali pravni status pa se i rizik trgovanja ljudima smanjio.