Ususret Svetoj  Luciji

Blagdanu Božića prethodi Sveta Lucija koja se obilježava 13. prosinca. Sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na Siciliji. Budući da joj je majka bila bolesna, ona se molila svetoj Agati da joj pomogne. Rekla je kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga te je kao zahvalu odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima, unatoč majčinu protivljenju. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka te je završila u tamnici u kojoj su je mučili.

Legenda kaže da je bila hrabra i odvažna, što je posebno razbjesnilo cara Dioklecijana koji joj je rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je njezin Duh Sveti napustiti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala.Jedna druga legenda svjedoči da je jedan mladić bio očaran ljepotom Lucijinih očiju. Lucija je tada sama sebi iskopala oči, da ih pošalje nasrtljivom mladiću kako bi ga se riješila. Mladi poganin je bio toliko ganut Lucijinom gestom da je i sam postao kršćaninom i svjedokom vjere koju je Lucija djelom pokazala. Predaja kaže da joj je Bog dao nove oči. Stoga se Lucija prvenstveno smatra zaštitnicom slijepih i slabovidnih.U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti svetu Luciju vrlo često prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu. Narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju s najdužom noći zimskog sunčeva ciklusa. Pripisivali su joj posebnu moć – sveta Lucija bi zimskom suncu povratila snagu – svjetlost, da bi moglo ponovno zagrijati promrzlu zemlju iz koje bi niknuli novi plodovi. Uz Svetu Luciju vezani su i mnogi narodni običaji, a jedan od najistaknutijih je sijanje pšenice.

Pšenica se sije u posudice koje do Božića zazelene , što simbolizira život koji će se iznova roditi i dati bogat urod sljedeće godine. Zrno simbolizira novi život, a zelene vlati vitalnost i snagu. Po tome kako zrnje proklija može se prognozirati kakva će biti ljetina. Ako loše klija, bit će mršava žetva. Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere

Kako od Lucije do Badnjaka ima dvanaest dana, može se očitati kakva će biti sljedeća godina: jedan dan kao jedan mjesec. Ili drugi običaj: ako djevojka hoće znati hoće li se udati, na 12 papirića napiše se muško ime, a trinaesti ostane prazan. Svaku se večer vadi jedan papirić i ne gledajući ga baca se u vatru. Na Badnjak po ponoći izvadi se posljednji papirić; ako bude prazan, nastupajuće godine neće biti svatova.

Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Mnogi kažu kako je sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.

Kako bi se narodni običaji održali i u današnjem suvremenom  svijetu  pripremite pšenicu koju možete prethodno natopiti par sati u vodu, zatim zemlju i jednu posudu. Posudu napunite oko 5 cm sa zemljom , zatim odozgo posijte pšenicu što gušće i ponovno prekrijte jedim tankim slojem zemlje. Zalijte i stavite na toplo i svjetlo mjesto, no nikako blizu radijatora i izvora topline, da se ne osuši. Zalijevajte ju svaki dan, no nemojte pretjerivati u tome.

Vjerujem da će najmlađi članovi posebno uživati u ovom običaju i s nestrpljenjem iščekivati prve izdanke.

Također provjerite

USKORO: IZLOŽBA INTERAKTIVNE DIDAKTIČKE SLIKOVNICE “LIČKO DITE” U SNK GOSPIĆ

Drugog dana mjeseca travnja obilježava se Međunarodni dan dječje knjige, a tim povodom u Samostalnoj …

X
Skip to content